Pages

Čičoka-slatki krompir

Zdravlje iz hrane:


Čičoka (lat. Helianthus tuberosus) je biljka koja pripada porodici glavočika.

U narodu je poznata i kao divlji krumpir, gomoljasti suncokret, jeruzalemska artičoka, nahod, morski krumpir, morska repa, suncogled.

Prepoznatljiva je po velikim žutim cvjetovima i visokoj stabljici, koja nerijetko naraste čak do tri metra u visinu.

Čičoka potječe iz Sjeverne Amerike, a danas se uzgaja širom svijeta. Najraširenija je u Južnoj Americi, Aziji, Europi i na Novom Zelandu.

Prvotno je uzgajana kao botanička biljka, no sredinom 18. stoljeća njeni jestivi gomolji djelomično su zamijenili krumpir i postali osnovna hrana u mnogim srednjoeuropskim zemljama.

Korijen biljke je pomalo neugledan, gomoljastog, nepravilnog oblika i veličine.

No, upravo u tim neprivlačnim i neuglednim gomoljima krije se pravo bogatstvo energije i zdravlja.


Ljekovitost neuglednog korijena čičoke

Ova biljka je izuzetno korisna u liječenju dijabetesa i pretilosti, jer ima nizak glikemijski indeks - tijekom razgradnje inulina u organizmu ne dolazi do rasta glukoze u krvi.

Ima pozitivne učinke u prevenciji i liječenju reumatskih bolesti, poput kostobolje, artritisa i reumatoidnog artritisa.

Na glasu je kao izuzetan afrodizijak, jer pomaže u jačanju libida, potencije i plodnosti.

Poznato je i njeno snažno antibakterijsko, antioksidativno i diuretsko djelovanje.

Korisna je u prevenciji i liječenju alergija, osteoporoze, anemije te bolesti krvi i krvnih žila.

Jača imunitet, štiti srce i pomaže u prevenciji zloćudnih crijevnih bolesti.

Zahvaljujući kaliju u svom sastavu pomaže u regulaciji tlaka.

Čičoka za razliku od krumpira ne sadrži škrob pa se predviđa da će zbog sve većeg broja pretile populacije i dijabetičara ova biljka u budućnosti postati zamjena za krumpir.

Ovu biljku odlikuje vrlo niska kalorijska vrijednost (79kcal na 100g), ali i obilje neophodnih nutrijenata.

Odličan je izvor važnih minerala - kalija, fosfora, kalcija, magnezija, željeza. Obiluje i vitaminima C, D, A(beta-karoten) te vitaminima B skupine.

Sadrži važne i za organizam neophodne esencijalne aminokiseline.

Njen najvrjedniji sastojak, kojem znanstvenici pridaju najveću pažnju je inulin.


Blagotvorno djelovanje inulina na zdravlje


Inulin je polisaharid koji ima snažno pozitivno djelovanje na ljudski organizam.

Inulin se ne razgrađuje i ne apsorbira u želucu, jer ga želučani enzimi ne mogu u potpunosti probaviti.

Nakon konzumacije on iz želuca nepromijenjen odlazi u crijeva gdje potiče rast dobrih crijevnih bakterija zaduženih za eliminaciju štetnih mikroorganizama i za pravilan rad crijeva.

Inulin smanjuje koncentraciju kancerogenih enzima pa je njegova uloga posebno značajna u prevenciji i liječenju zloćudnih bolesti crijeva.

Blagotvorno djelovanje inulina je višestruko:

•    smanjuje razinu kolesterola i triglicerida
•    suzbija infekcije
•    pomaže u regulaciji tjelesne težine
•    sprječava zatvor
•    normalizira probavu
•    čuva imunitet
•    jača potenciju
•    sprječava infekcije


Upotreba čičoke u kulinarstvu


Čičoka je povrće koje se može jesti sasvim sirovo i nije ju potrebno termički obrađivati.

Kao i kod svakog drugog povrća, sve njene blagodati i ljekovitost najbolje se mogu iskoristiti ako se ne izlaže termičkoj obradi.

U sirovom obliku pogodna je za konzumaciju u obliku salate.

Ako se pak termički obrađuje može se pirjati, kuhati, peći ili pržiti.

Odlična je za obogaćivanje juha i variva.

Vrlo je ukusna u obliku savijače, a u tom slučaju priprema se gotovo isto kao i savijača od krumpira.


Jednostavna juha od čičoka

•    400 g gomolja čičoke
•    1 l vode
•    začini po želji (sol, papar, peršin, majčina dušica, kim, komorač)

Priprema:

Gomolje čičoke oprati, oguliti i narezati po želji na kockice, štapiće, listiće ili ploškice.

Kuhati dok čičoka ne omekša.

Začiniti i još kratko prokuhati.

Ljubitelji gustih juha mogu kuhanu čičoku miksati štapnim mikserom kako bi dobili ukusnu gustu krem juhu.


Salata od čičoke

•    300 g čičoke
•    ulje (maslinovo ili bučino)
•    začini po želji

Priprema:

Gomolje čičoke u salati možete konzumirati sirove ili kuhane.

Ogulite ih, narežite na tanke ploškice i začinite maslinovim ili bučinim uljem.

Ostale začine dodajte po želji, a idealno bi bilo da birate one koji će svojim svojstvima djelovati na tegobe koje imate.


Savijača od čičoke

•    1 paket gotovih kora za štrudlu
•    1 glavica luka
•    750 g čičoke
•    ulje
•    sol, papar i ostali začini po želji
•    2 dcl vode i 2 žlice ulja – za preljev

Priprema:

Krupnije gomolje čičoke ogulite i naribajte na ribež za jabuke.

Sitno narežite luk, dodajte mu naribanu čičoku koju prije toga što više rukama ocijedite (narodno rečeno – ožmičite).

Začinite solju i ostalim začinima po želji.

Ovim nadjevom punite listove, a svaki list prije punjenja malo premažite uljem.

Nadjevene listove motajte u role i redajte jedan do drugog u nauljenu tepsiju. Pecite dok ne porumeni.

Kada je savijača pečena izvadite ju iz pećnice i odmah prelijte pripremljenim preljevom te vratite u pećnicu da se tekućina iskuha.

Poslužite toplu.


Uzgoj čičoka


Čičoka je biljka koja dobro uspijeva u našim krajevima. Dobro podnosi hladnoću, a jedina opasnost koja joj prijeti su glodavci.

Sadi se u kasnu jesen ili početkom proljeća. Gomolje čičoke sadite na dubinu od 6 do 10 cm, a razmak među njima neka bude 50-70 cm.

Gomolji čičoke se vade od kraja listopada do početka proljetne vegetacije. Vadite ih prema potrebi, jer gomolji na zraku se brzo isušuju.

Tijekom zime, pokrijte zemlju oko biljaka slamom čim ćete spriječiti smrzavanje tla. Tako čete moći čičoku vaditi tijekom cijele zime.



Izvor: alternativa-za-vas.com

0 komentari:

Objavi komentar